15.01.2024

Praktični saveti za uzgoj borovnice




U oglasima se mogu pronaći proizvođači koji prodaju svoje plantaže borovnice stare svega 4-5 godina, a sa druge strane postoje i drugi koji već nekoliko puta proširuju svoje plantaže. Neko sigurno greši – pitanje je ko?
Ako razmišljate o biznisu sa borovnicama sa sigurnošću se može reći da je biznis ne dobar, već odličan, ali moraju da budu ispoštovane procedure kako biste bili u grupi investitora koji će vremenom proširivati, a ne prodavati svoje plantaže.
_____________


Svedoci smo da su u poslednjoj deceniji plantaže borovnica u Srbiji dostigle površinu od oko 3.000 ha. Od toga ubedljivo je najviše zastupljena sorta duke. Prvih godina masovno su podizane plantaže sa sadnjom u zemljištu, a poslednjih godina plantaže se pretežno podižu sa sadnjom u saksijama. Kada govorimo o prinosima, kvalitetu plodova, prodajnim cenama i naplati, rezultati su u rasponu “od sjaja do očaja”, naročito u poslednje dve sezone kada svi traže opravdanja u ratnim dešavanjima u Ukrajini. Zato se i postojeći proizvođači i potencijalni investitori pitaju šta je i gde je perspektiva u uzgoju borovnica u Srbiji.
 
Generalno, i dalje na svetskom tržištu tražnja je veća od ponude. Dakle, potreba postoji. Pre svega zato što borovnica spada među najlekovitije voćne vrste i zbog razvijene svesti o značaju konzumiranja svežeg ploda u zemljama koje najviše konzumiraju borovnicu u različitim oblicima. Na osnovu dugogodišnjih istraživanja svetskog tržišta voća, stručnjaci procenuju da će se već do 2030. godine borovnica svrstati među najtraženije voćne vrste. Dakle, zaključujemo da ko ove ili u iduće godinu-dve bude zasadio nove ili proširio stare plantaže, može očekivati krajem ove decenije da će mu plantaže ući u pun rod, taman kada se i prognozira porast potražnje.




 
Druga činjenica koja nam ide u prilog je to što se pokazalo da geografsko podneblje Srbije sa kvalitetom zemljišta i vode omogućava da se proizvede kvalitetan plod.
 
Kada postoji konstantna tražnja svetskog tržišta za svežim plodovima borovnice a pri tom imamo najvažnije preduslove (klimu, zemljište i vodu) za uspešnu proizvodnju, sve na dalje zavisi od nas. Čak se i uticaj sve nepovoljnijih klimatskih faktora može delimično ublažiti adekvatnom tehnologijom.
 
I sada se postavlja logično pitanje: “Pa u čemu je problem?”
 
U oglasima se mogu pronaći proizvođači koji prodaju svoje plantaže borovnice stare svega 4-5 godina, a sa druge strane postoje i drugi koji već nekoliko puta proširuju svoje plantaže. Neko sigurno greši – pitanje je ko? Ako razmišljate o biznisu sa borovnicama sa sigurnošću se može reći da je biznis ne dobar, već odličan, ali moraju da budu ispoštovane procedure kako biste bili u grupi investitora koji će vremenom proširivati, a ne prodavati svoje plantaže.


Prvi korak - TEMELJ
_____________


Kada zidate kuću na prvom koraku bitan vam je dobar temelj a zatim i kvalitet ostalih materijala. Kod podizanja plantaže borovnica, ako temelj nije dobar posle ne pomažu ni najbolji preparati niti najbolji tehnolozi. Bez hemijske i mehaničke analize zemljišta i hemijske analize vode sa stanovišta navodnjavanja (ne zdravstvene analize) ne bi trebalo početi investiciju – ili ne kupujete zemljište ili menjate parcelu.

Nema idealne tehnologije, ali ako su zemljište i voda pogodni za uzgoj borovnica i ako bi Holanđani uvek dali prednost uzgoju u zemljištu u odnosu na uzgoj u saksiji, da li mi treba da “pametujemo” ili prihvatimo savete onih koji imaju iskustva u uzgoju borovnice dužem od 50 godina?

Holandska iskustva ukazuju na to da u slučaju incidenta (nestanak struje, kvar, …) sadnica posađena u saksiji već posle 6 sati doživljava ozbiljan stres a u banku ona može da izdrži ceo dan. Naravno, ako zemljište nije odgovarajuće, uzgoj u saksijama nam je jedina alternativa.


U Srbiji imamo slučaj  da se postavljeni eksperimenti ili proizvodnja prati 2-3 godine i vrlo lako se “izbacuju” zaključci koja je tehnologija najbolja, koje sorte, sadnice kojeg proizvođača, koji supstrati, treseti, zapremine saksija, koja đubriva i koji pesticidi. Za ono što Holanđanima treba bar 10 godina i gde se upoređuju plantaže površina po 10-tak hektara, mi uradimo za par godina na malim plantažama, a gde su poređenja sa rezultatima sa kontrolnih plantaža -  to niko ne spominje u svojim izveštajima.




Dešava se da se kod nas daju saveti za to koja je najbolja zapremina saksije i supstrat pre nego što praćena plantaža uđe u pun rod, a na osovu 2-3 godine praćenja proizvodnje. A gde su uporedni eksperimenti sa bar 2-3 zapremine saksija i bar 2-3 vrste supstrata – tih rezultata nema?!

U Holandiji već 20 godina uspešno rađaju borovnice posađene u saksijama zapremine od samo 25 l i prinos se projektuje na 4 kg/sadnici. Istina, preporučuju i saksiju zapremine 35 l, ne veću, jer onda hidroponija gubi svoj smisao. Sadili u saksiji zapremine 25 l, 35 l ili 105 l prinos se uvek projektuje na 4kg/sadnici. Gde je razlika – nekome ste nepotrebno dali mnogo više novca, a nećete dobiti prinos 2-3 puta veći ako je saksija 2-3 puta veće zapremine.

Sadnica borovnice je posebna priča. Kada se pojavi novi proizvođač sadnica, pošto je Srbija postala obećavajuće tržište, sve ih je više, i ako ponudi cenu nižu za 0,1-0,2 eur/kom, automatski njegove sadnice postaju najbolje.

Plantaža borovnica treba da se eksploatiše bar 15-30 godina i kvalitet sadnica je i bitniji od kvalieta zemljišta i vode. A već imamo proizvođače borovnica (zapadna Srbija) koji planiraju da vade svoje zasade stare 7-8 godina posađene u tom momentu sa najjeftinijim sadnicama na tržištu. Koliko su bile dobro rešenje to oni najbolje znaju.

Kod kupovine sadnica treba gledati reference, a eksperimentalno se mogu uvoditi sadnice novih proizvođača i/ili sorti.



Drugi korak - KVALITET I KOLIČINA VODE
_____________


Jedan od najbitnijih faktora uspešne proizvodnje je dovoljna količina i kvalitet vode za navodnjavanje. Što se tiče količine po hektaru, potrebno je u punoj vegetaciji 35-40 m3/dan, odnosno po biljci oko 6 l/dan ali se uvek kalkuliše na 8 l po biljci na dan. Zato se kod obezbeđivanja vode mora tačno utvrditi raspoloživi kapacitet.

Vode u Vojvodini uglavnm nisu pogodne bez prethodnog hemijskog tretmana. Međutim, i južno od Save i Dunava postoje regioni u kojima je uzgoj borovnica NEMOGUĆ bez prethodnog hemijskog tretmana vode.

U zavisnosti od kvaliteta vode i površine plantaže može se jednostavno postaviti pitanje isplativosti investicije. Nažalost, mnogi proizvođači su podigli plantaže pa uradili analize vode tek kada su videli da plantaža ne napreduje. Cena analize je u rasponu od 100 do 150 evra, a izgubljena dobit meri se hiljadama i desetinama hiljada kada napravite “grešku u koracima”.



Treći korak - PRIPREMA ZEMLJIŠTA, IZBOR SORTI
_____________


Kada ste obezbedili dobro zemljište i dobru vodu trebalo bi adekvatno pripremiti zemljište bilo da sadite u banku ili u saksiji. U obe varijante potrebno je uraditi podrivanje na 70 cm dubine u periodu godine kada je najveća suša. Podrivanje u periodu vlažnog zemljišta nema smisla. Orijentacija redova je uvek sever-jug.

U zavisnosti od nadmorske visine, ekspozicije, planiranog tržišta i želje za dužinom prisutnosti na tržištu biraju se sorte. Nadmorska visina je veoma važna. Kod nas su proizvođači sadili sortu duke na nadmorskim visinama 500-700 m i ona stiže na berbu kada je cena na svetskom tržištu najniža. Ono o čemu treba voditi računa i što preporučujemo je da se uvode nove sorte koje imaju prvenstveno bolji ukus, veći prinos, bolju transportabilnost i lakše su za uzgoj.

Zadnjih godina se u Srbiji masovno sadila sorta duke i ako tako nastavimo doći ćemo u situaciju da jednog momenta ponuda bude veća od tražnje, da tržište neće moći da apsorbuje toliku količinu u datom momentu i doći će do pada cene. Od takve situacije “branite se” pravilnim izborom sorti.

Trebalo bi imati na umu da je u Poljskoj, u kojoj berba na 6-7.000 ha počinje posle naše berbe a sortiment je zastareo. Ako dođe i do preklapanja perioda berbe tržište će uvek opredeliti za plodove boljeg ukusa i dužeg roka čuvanja.



Četvrti korak - VREME SADNJE
_____________


Ako ne znate kada da sadite pitajte dedu kada je on sadio voće. Jesenja sadnja uvek je bolje rešenje od prolećne, a poslednjih nekoliko godina čak i naši eminentni stručnjaci preporučuju prolećnu sadnju sa argumentima koji nisu baš ubedljivi.

Sadnjom u jesen, čak i krajem decembra, obezbeđujemo da se sadnica aklimatizuje, da jesenje i zimske padavine istisnu vazduh i da se koren sadnice sjedini sa tresetom ili supstratom. Na proleće je sadnica posađena u jesen otpornija na pozne mrazeve i započinje vegetaciju. Naravno, sadnica mora biti kvalitetna, da je sazrela a ne da je “pumpana” azotom do poslednjeg dana da bi bila što veća i navodno kvalitetnija.

Sa druge strane posle jesenje sadnje imate vremena za izvođenje navodnjavanja, postavljanje stubova za protivgradnu mrežu i ostale aktivnosti.




Sadnjom u proleće definitivno rizikujete veća oštećenja na sadnicama u slučaju poznih mrazeva. Trebalo bi da unapred, pre sadnje, imate pripremljen sistem navodnjavnja. Pitanje je kako će se sve aktivnosti oko sadnje i postavljanja sitema obaviti ako je teren raskvašen i mehanizacija ne može da se kreće po plantaži. U tom slučaju sadnice se moraju čuvati u hladnjači i to je dodatni trošak.

Ako zakasnite sa sadnjom i sadite 15-20 dana posle početka vegetacije izgubljeni dani se ne mogu nadoknaditi. Ta sadnica neće moći da u ostatku vegetacije nadoknadi propuštene dane.



Peti korak - NAVODNJAVANJE, AUTOMATIKA
_____________


Uzgoj borovnice tehnološki je mnogo lakši nego uzgoj paradajza ili paprika, jabuke ili kruške. Sa druge strane, mora se razumeti njena fiziologija.


Zbog specifičnosti korenovog sistema borovnica traži da je tretiramo “kao malu bebu”, tj. da joj vodu i hranu dajemo “na kašičicu”, 6-8 puta na dan, nekada čak i više puta.

 

Borovnica ne može sa prvim jutarnjim navodnjavanjem da apsorbuje dnevnu količinu vode i hrane. Sistem navodnjavnja i prihrane mora biti tako isprojektovan da obezbedi ravnomerno navodnjavanje i distribuciju hraniva u kratkim vremenskim intervalima. A kada je biljka dobro ishranjena otpornija je na bolesti i daje bolji prinos.



Šesti korak - REZIDBA, ISHRANA, ZAŠTITA, VOĐENJE PROIZVODNJE
_____________


Ko što je svaki Srbin najbolji fudbalski selektor tako i svaki rezač najbolje zna kako da oreže sadnicu borovnice a ni jedan u borovnicama nema duži rezački staž od 10 godina. Kvalitet rezidbe vidimo u berbi. Prvi korak je da rezač se po dolasku na plantažu prebroji rodne pupoljke pre i posle rezidbe i da ustanovi način rezidbe. Dakle, koliko će svaku sadnicu da “oštricka”.

Prema starosti sadnice i načinu sadnje (saksija – banak) određuje se način -intezitet rezidbe. Ako su rezači “upali” na plantažu i počinju da režu bez prethodne provere – neka vam je Bog u pomoći.


Dobri rezači mogu da vam uštede ozbiljan novac u berbi. Ako ostavite veći rod, preko 4.000 bobica/sadnici, berba će početi kasnije, plodovi će biti sitniji, završetak berbe će ući u period niskih cena ili prekida otkupa i trošak berbe će biti visok, a zarada mala.

 

Sa druge strane “oštrijom” rezidbom projektujete plodove da budu prečnika 18-20 mm (EXTRA klasa), kada je masa jednog ploda značajno veća a beraču treba isto vreme da ubere plod prečnika 14-15 mm i prečnika 18-20 mm.

Primera radi, da bi berač ubrao 3,5 kg borovnice krupnoće 18 mm biće potrebno 1.458 bobica, a za istu količinu krupnoće 14 mm biće potrebno 2.917 bobica. Račun je jasan: za 1 ubranu gajbu klase 14 mm (3.5kg), berač će ubrati 2 gajbe klase 18 mm (7 kg).

Dobrom rezidbom dobijate duplo: bolju cenu i smanjenje troškove berbe.

 

Krupnoća bobica u milimetrima

Masa bobica u gramima

14 mm

1,2 g

15 mm

1,5 g

16 mm

1,8 g

18 mm

2,4 g

20 mm

2,7 g


Tabela br. 1: Masa bobica borovnice na osnovu izmerene veličine


Po pitanju vođenja proizvodnje situacija je veoma specifična. Znanja ima daleko više nego pre 10 godina, to je činjenica, ali imate i mnogo više „trgovaca“. Svako treba da se opredeli kome će poveriti svoju plantažu, tj. investiciju.

Neki tehnolozi samo će doći na plantažu, prošetati i dati par saveta, drugi će doći sa instrumentima, meriće nešto, kontrolisati zemljište/supstrat i biljku i tek tada dati savete. Neko će za uslugu uzeti % od prinosa, drugi rade za fiksnu godišnju nadoknadu, treći naplaćaju po izlasku na teren. Svaki investitor mora napraviti sopstveni izbor po kom kriterijumu će izabrati tehnologa za vođenje proizvodnje.


Verujem da će se svako složiti da kod đubriva i pesticida ne postoji proizvođač u svetu kod kojeg će đubriva i pesticidi biti najbolji od prve do poslednje formulacije koja se koristi u ishrani, tj. zaštiti. Zato, ako vam tehnolog/prodavac predlaže tokom vegetacije đubriva i pesticide isključivo od jednog proizvođača razmislite da li je to najbolje za vašu plantažu. Za tehnologa/prodavca svakako jeste.



Sedmi korak - RADNA SNAGA, BERBA, MEHANIZACIJA
_____________


Pre počinjanja investicije trebalo bi proveriti da li je na lokaciji plantaže raspoloživa lokalna radna snaga. Berači se mogu naći u lokalu ili dovođenjem udaljenijih područja. U punoj rodnosti po jednom hektaru potrebno je u periodu berbe obezbediti 15-20 radnika kako bi se berba obavila kvalitetno. Prvu berbu imate tek u drugoj vegetaciji, a prvi i drugi rod su relativno mali i imate vremena za “uvežbavanje”. U tih prvih par berbi idealno je da među lokalnim stanovništvom nađete i obučite berače koji će kasnije biti instruktori za nove radnike.

Lošom berbom može se umesto I dobiti II klasu. Zato su berači bitni i treba imati bar trećinu istih berača koji će biti svake godine na vašoj plantaži. Berbu je važno obaviti u datom trenutku da plodovi ne prezrele i budu premekani. Takvi plodovi ne prolaze na tržištu i na otkupnom mestu imaćete odbitke na kilaži.




Van perioda berbe, rezidbe i skupljanja/širenja protivgradne mreže za održavanje plantaže dovoljan je jedan čovek i za površinu od 10 ha ako je sistem navodnjavanja i prihrane automatizovan.

Kada je u pitanju mehanizacija i plantaža površine preko 1 ha, trebalo bi razmišljati o sopstvenoj mehanizaciji. Idealno je imati voćarski traktor, atomizer, tarup ili kosačicu i prikolicu za transport. Potrebna je i platforma za skupljanje i širenje protivgradne mreže.


Osmi korak - PRODAJA, KOME
_____________


I finale je - prodaja. Ako ste ili ćete biti proizvođač sa površinama do par hektara upućeni ste na firme koje se bave otkupom i izvozom. Na početku sezone svi imaju obećanja, a retko ko sklapa ugovore. Treba pratiti „istoriju“ otkupljivača, kako se ponašao prethodnih godina, kakav mu je rejting firme, proveriti u APR-u kakav mu je završni račun za prethodnu godinu.

Najbolji je otkupljivač kod kojeg postižete najbolju prosečnu cenu, koji otkupljuje do kraja berbe, na otkupu daje urednu dokumentaciju i plaća u razumnom roku. Mnogi proizvođači se „zalete“ i na početku otkupa daju plodove onome ko ima najvišu cenu, a kada posle nekoliko dana drastično obore cenu onda je “kuku lele”. Naravno, drugi otkupljivač, koji je u startu imao nižu cenu, neće hteti da od vas kupuje kada prođe trećina ili polovina berbe, pogotovo ako je kraj berbe blizu.

Svaki otkupljivač želi da otkupi ceo rod. I morate imati uveden GLOBAL GAP standard što nije komplikovano uvesti a bez njega nema otkupa za izvoz.

Ako ste prizvođač koji planira nekoliko hektara, trebalo bi planirati i hladnjaču, pronaći stabilnog kupca i raditi direktan izvoz.


Deveti korak - PRIHODI I ZAKLJUČAK
_____________


Ovde se nismo bavili tehno-ekonomskom analizom, koliko šta košta, koliko treba para za podizanje plantaže, analizom troškova i prihoda. Za takvu analizu neophodni su početni podaci, a to su analize zemljišta i vode, kapacitet vode i dimenzije plantaže.

Najbanalniji primer je cena ograde. Površina od 1ha je dimenzija 100x100m ali i 25x400m. Dužina ograde u prvom slučaju je 400 m a u drugom 850 m. Nije ista specifikacija ni za navodnjavnje, protivgradnu mrežu, broj sadnica i slično, međutim praksa pokazuje da se u četvrtoj godini investicija isplaćuje, da se krive troškova i prihoda presecaju i da se već sa četvrtom godinom može ostvariti čista dobit.

Za bilo koju investiciju 4 godine su dobar period za ostvarivanje čiste dobiti.




Generalno, ako sadimo u banku po 1 ha imamo oko 3.600-3.800 sadnica sa prinosom oko 4-6 kg/sadnici, a ako sadimo u saksijama po 1 ha imamo oko 4.500 sadnica sa prinosom oko 3-4 kg/sadnici. Tokom vegetacije od rezidbe i prvog prskanja, preko ishrane i zaštite tokom vegetacije i sve do poslednjeg prskanja, sa trenutnim troškovima berbe ukupni godišnji troškovi su oko 2,5 eur/kg.

Za projektovani prinos od realnih 15 t/ha i prosečnu cenu od 4 eur/kg, što se kod pojedinih otkupljivača ostvaruje poslednjih godina, dolazite do razlike u ceni od 22.500 eur/ha. Kada dodate i neke “nepredviđene troškove” u smislu poremećaja cena, nepovoljnih vremenskih uslova i slično, realno je računati da se po hektaru može ostvariti zarada na nivou 15-20.000 eur. Ako je to iznos koji ispunjava vaša očekivanja onda je investiranje u program borovnice dobar izbor i možete započeti biznis.

Da biste imali uspeh u budućoj  proizvodnji borovnice morate voditi računa o ovih 9 koraka. Ako se o nabrojanim „kritičnim“ tačkama vodi računa unapred, onda ste plantažu postavili na čvrst temelj, na zdrav oslonac i stvorili ste neophodne preduslove za uspešnu i profitabilnu proizvodnju.



Mile Radisavljević
Đorđe Simović